Matea Štefanac

Kroz interaktivni Kahoot kviz učenici ponavljaju nastavno gradivo obrade teksta u Word programu. Kviz se sastoji od pitanja kroz koja učenici ponavljaju poravnavanje teksta, opcije podebljanja, podcrtavanja i ukošenih slova, dodavanje grafičkih elemenata i slično.

Gotov materijal

Word - ponavljanje

word

Đurđica Lucek

Zbirka je namijenjena početnom učenju programiranja u programskom jeziku mBot. U njoj su obrađena 27 primjera, počevši od jednostavnih zadataka do složenih.

mBlock - zbirka riješenih primjera

mblock

Emma Arežina

Scenarij poučavanja pod nazivom Jedan, nula, akcija: Digitalna ekspedicija binarnom stazom obrađuje temu iz predmeta Informatika.
Namijenjen je za drugi razred srednje škole, a glavne teme su binarno zbrajanje i logički sklopovi.

Jedan, nula, akcija: Digitalna ekspedicija binarnom stazom

jedan-nula-akcija

Kristina Lučić

Nastavnička priprema za blok vježbi nastave Informatike u 1. ili 2. razredu gimnazije. Temelji se na digitalnim alatima poput https://teachablemachine.withgoogle.com/, https://appinventor.mit.edu/ i stranici https://www.elementsofai.com/hr. 
Učenici samostalno istražuju što je strojno učenje i koje vrste postoje. Zatim nadziranim učenjem treniraju strojni model. Model prenose u MIT App Inventor mobilnu aplikaciju koja uz pomoć prednje kamere na mobitelu i istreniranog modela prepoznaje predmete na kojima je model treniran.

Nastavnička priprema

Kako računalo uči?

radionica-strojnog-u

Proširenje za strojno učenje za MIT App Inventor i upute kako ga koristiti

teachablemachine-i-m

nastavnik može objaviti Nastavni listić te zatim učenici rade samostalno i u paru uz refleksiju na kraju sata

Nastavnička priprema sadrži tri aktivnosti koje učenici mogu raditi u paru na računalima na nastavi informatike. Trajanje 45 minuta. Aktivnosti i poveznice na vanjske sadržaje se nalaze u nastavnom listiću u privitku, a opisuju koje vrste strojnog učenja postoje te gdje se danas koriste pojedine vrste.

Vrste strojnog učenja

vrste-strojnog-ucenj

Stipe Radić

Što su osobni podaci? Što je identitet? Što je digitalni identitet?

Tko sam ja online?

tko-sam-ja-online

Lidija Bilbija

Ovaj materijal opisuje elemente i karakteristike brojevnih sustava. Dijeli ih na pozicijske (gdje vrijednost znamenke ovisi o njenom položaju) i nepozicijske (gdje položaj ne mijenja vrijednost znamenke).  Rimski je brojevni sustav kao primjer nepozicijskog.

Objašnjavaju se težinski faktori (potencije baze) i kako se određuje mjesna vrijednost znamenke.

Poseban naglasak stavljen je na binarni sustav (baza 2), koji koriste računala jer omogućuje jednostavne elektroničke sklopove. Uz binarni, opisani su oktalni (baza 8) i heksadekadski (baza 16) sustavi, koji se koriste za lakšu pretvorbu binarnih brojeva.

Elementi i obilježja brojevnih sustava

o-brojevnim-sustavim

Materijal objašnjava binarni brojevni sustav, koji koristi samo dvije znamenke: 0 i 1. Naglašava da računala rade s binarnim sustavom jer su njihovi elektronički elementi u dva moguća stanja (uključeno – 1, isključeno – 0).

Prikazana je pretvorba binarnih brojeva u dekadske i obrnuto. Dekadski brojevi se pretvaraju u binarne dijeljenjem s 2, a ostaci pri dijeljenju daju binarni prikaz broja.

Također povezuje binarni sustav s pohranom slika u memoriji računala. Crno-bijele slike koriste 1 bit po pikselu, dok slike u boji koriste RGB model, gdje svaki piksel ima tri podpiksela (crveni, zeleni i plavi). Dubina boje određuje broj nijansi i količinu memorije potrebnu za prikaz slike.

Binarni brojevni sustav

binarni-sustav

Materijal objašnjava heksadekadski brojevni sustav, koji ima bazu 16 i koristi 16 znamenaka: 0-9 i A-F (gdje A predstavlja 10, B 11, itd.).

Pokazuje pretvorbu između heksadekadskog i dekadskog sustava, koristeći primjere za objašnjenje postupaka. Heksadekadski sustav se često koristi u računalstvu jer omogućuje kompaktniji prikaz binarnih brojeva, budući da se svaka heksadekadska znamenka može prikazati s 4 bita.